Loading...
Osnovna programska zasnova muzeja 2018-01-04T12:36:11+00:00

Muzej koji živi s gradom

OSNIVANJE I PODRUČJA DJELOVANJA MUZEJSKE USTANOVE.

Osnovni muzejski postav u centralnom prostoru muzeja i njegovih osnovnih jedinica u gradu i izvan njega, povezanih u informacijsko-komunikacijsku mrežu muzeja, može se postupno izgrađivati na temelju prikupljanja građe i dokumentacije za najmanje desetak tematskih cjelina baštine, prezentirane u sklopu stalnih ili povremenih izložbi s popratnim događanjima, uz paralelnu izgradnju stručno obrađenog i dokumentiranog fundusa materijalne i nematerijalne baštine koja će zainteresiranoj javnosti biti dostupna u realnom i virtualnom obliku. Temeljne zbirke Muzeja Ivanić-Grada u razvijenijoj fazi morale bi obuhvatiti najmanje sljedeća tematska područja:

MUZEJSKE CJELINE – PROSTORNI I TEMATSKI OBUHVAT

  • Dokumentirana povijest naselja od najstarijih spomena imena naselja preko razdoblja izgradnje renesansne utvrde do njenog rušenja i osnivanja gradske zajednice u 19. stoljeću, te razdoblje gospodarskog i kulturnog procvata grada u 2. polovici 19. i 1. polovici 20. stoljeća

  • Ivanić Grad u doba industrijskog procvata poslije 2. Svjetskog rata – industrijska eksploatacija nafte i zemnoga plina kao pokretač razvoja Ivanić Grada u jedno od najuspješnijih središta države SFRJ; otkriće ljekovite nafte i razvoj lječilišta Naftalan; razvoj ideje osnivanja muzeja naftnog rudarstva; područja razvoja industrije i tehničke kulture u Ivanić-Gradu

  • Žitelji Ivanić Grada u doba ratova – od Vojne krajine do Domovinskog rata (Ivanić-Grad kao nikad pokorena utvrda koja živi u ljudima)

  • Ljudi koji su svojim životom i radom obilježili Ivanić Grad – memorijalni ”portreti” osoba koje su svojim životom i radom obilježile život građana Ivanić Grada u razdoblju od najstarije povijesti do 2. Svjetskog rata (prije svega ljudi 19. i početka 20. stoljeća: svakako Đuro Stjepan Deželić, Đuro Kundek, Josip Kundek, nadbiskup Josip Juraj Posilović, Cvjetko Rubetić, Stjepan Basariček, Ivan Švear, Andrija Blašković, Juraj Krnjević i drugi ; kao i najmanje popis osoba na temelju kojih se može dijelom rekonstruirati povijest Ivanić Grada – sudci, svećenici, načelnici, zapovjednici Tvrđe itd. – sukladno postojećim izvornim ili sekundarnim arhivskim podacima)

  • Cehovi, obrtnici i trgovci u Ivanić Gradu – dokumenti (cehovska škrinja!) o djelovanju cehova, prikazi starih obrta (lončari, užari, kovači, čizmari, opančari, krojači, brijači, pekari…), prikazi sajmova i trgovina, rekonstrukcije radionica i trgovina…

  • Kultura stanovanja u starom Ivanić Gradu – moguća rekonstrukcija građanske obiteljske kuće u starom čardaku blizu rijeke Lonje

  • Obrazovanje i kultura u Ivanić Gradu – obiteljski odgoj djece, dječje igre kroz povijest grada, prve škole, vrtići, knjižnica i čitaonica, glazbena škola, udruge i društva, kulturne priredbe, prve kino-predstave u gradu…

  • Tradicija športa u Ivanić Gradu – od sjećanja na hazenu, kupanje i plivanje u Lonji i Savi, gombanje u sokolani…, do biciklizma (obiteljska memorijalna zbirka dokumenata o Stjepanu Grgcu), nogometa, rukometa, kuglanja, karatea i drugih borilačkih športova (vrhunski uspjesi na državnoj razini), streljaštva (u 2002. u Ivanić Gradu održano svjetsko prvenstvo u field-samostrelu)… Uz Ivanić Grad veže se i rano djetinjstvo vrhunskih sportaša iz obitelji Kostelić, a Ivanić-Grad, obnavljajući športske objekte i gradeći nove, i danas diše u duhu športa.

  • Tradicija vatrogastva na području Ivanić-Grada i Đuro Stjepan Deželić – jedna od dobrih priča koju treba tek razviti i osmisliti uz kompleksnost i bogatstvo sadržaja, vezanih uz život i rad velikog čovjeka koji je doista volio Ivanić.

  • Pučki običaji u Ivanić Gradu – tradicija fašnika, blagdani kroz crkvenu godinu, proštenja, pučke zabave

  • Tradicija ruralnog zaleđa Ivanić-Grada svojim šarenilom i bogatstvom zahtijeva kvalitetnu i široko zasnovanu etnološku obradu i dostojnu, živu prezentaciju materijalne i nematerijalne baštine rubnih dijelova Ivanić-Grada i okolnih sela.

  • Prirodna baština na širem području Ivanić-Grada – geomorfološke značajke krajobraza, problematika odnosa razvijene poljoprivrede i prirodnog okoliša, utjecaj industrijalizacije na okoliš, bogatstvo šuma Žutice i Marče, tipična flora i fauna ivanićkoga kraja, vodotoci, ribnjaci, močvarna staništa, migracije i ugroženost biljnih i životinjskih vrsta, mikro-svijet naše prirode… samo su neke od tema budućih muzejskih istraživača.

  • Ivanić-Grad i njegovi ljudi 21. stoljeća